Dok su neka mjesta think tankovi, GovLab je Do Thank. “Mi nastojimo obvezati projekte iz stvarnog svijeta da testiraju inovacije u upravljanju te uvide što funkcionira. Neka mjesta promišljaju o mudrosti vezanoj za to koja je politika prava (ili kriva). U GovLabu, fokusiramo se na to kako izraditi politiku; kako odrediti te pravovaljano i što efektivnije riješiti probleme iskorištavajući napretke u znanosti i tehnologiji te nove uvide društvenih znanosti. U posljednjih pet godina, jedna od najznačajnijih takvih inovacija su otvoreni podaci, što je bio ključan dio Open Government Inicijative Obamine vlade. Stoga smo sinoć s velikim užitkom proslavili objavljivanje knjige Open Data Now, autora Joela Gurina, prve takve vrste o moći otvorenih podataka kao metode rješavanja složenih problema. Bistrina, jasnoća i dubina njezinih priča čine ovu knjigu osobitom.”

Podatke se može smatrati otvorenima ako dolaze u izračunljivim setovima podataka koji se mogu slobodno ponovo upotrebljavati, bez posebnih zakonskih ili tehnoloških ograničenja. Logika iza otvorenih podataka je da se građanima daje pravo na pristup i korištenje podataka čije prikupljanje su platili kao porezni obveznici (u slučaju vladinih podataka) ili podataka kojih su subjekti oni sami (u slučaju osobnih podataka). No, logička podloga otvorenih podataka te razlog da su ti podaci moćno oružje u rješavanju problema ima dvostruki značaj.

Kao prvo, obični setovi podataka u određenim formatima daju se u izračun. Podaci koji su čitljivi samo ljudima, ne i strojevima, poput PDF-a izvješća o CEO plaćama, mogu se pogledati samo jedan po jedan. Podaci koji su omogućeni kao otvoreni u formatima koje računala mogu „pročitati“ mogu jednostavno biti iskorišteni za stvaranje vizualizacija, modela, analiza i novih alata, što nam omogućuje da primijetimo trendove i uzorke cijele industrije, poput tko je najbolje plaćeni CEO ili u kojim gospodarskim granama su oni najmanje plaćeni.

Drugo, s obzirom da su otvoreni podaci podložni promjenama i manipulacijama od strane onih koji nisu vlasnici tih podataka, oni čine sredstvo za postizanje cilja njegovanja suradnje između različitih aktera problema.

Kako Joel objašnjava u Open Data Now, otvoreni podaci su pokretači odgovornijih i učinkovitijih vlada. Kada se objave podaci za javno korištenje, prijevare, potrošnja i zlouporaba mogu se temeljito proučiti. Otvoreni podaci također omogućuju djelovanje suprotno uobičajenim pravilima i zakonima te povećava potrošačku sigurnost i pravo na izbor. FoodSafety.gov je mjesto na kojem je moguće saznati sve o opozivima bez neophodnosti informacija o tome koja organizacija zakonski regulira mesnu pizzu (USDA), a koja pizzu sa sirom (FDA). To je omogućeno kombiniranjem podataka različitih organizacija.

Dok je pokret vezan za otvorenost podataka omogućen zbog vladine politike da otvorene podatke učine slobodnima za pristup, pravi uspjeh, prema Gurinu, je ono što poduzetnici s tim podacima mogu učiniti. On piše o kompanijama poput CarFax-a, koji prikupljaju podatke od desetaka različitih vladinih agencija kako bi korisnicima omogućili detaljnu povijest kupnje rabljenog automobila, ili Climate Corporation, čije osiguranje u slučaju vremenskih nepogoda, a koje je temeljeno na podacima, pomaže poljoprivrednicima da povećaju svoju agrikulturnu produktivnost za 20 ili više posto.

“Na sinoćnjoj zabavi, čuli smo što kažu: - Russell Graney, izvršni direktor Aidin-a, web aplikacija koju bolnice koriste kako bi za svoje pacijente pronašle najbolju post-akutnu njegu štedi novac. - Krishna Venkatraman, potpredsjednik Data and Analytics-a u OnDeck-u, kompanija koja manjim tvrtkama olakšava proces posuđivanja, koristeći otvorene podatke za evaluaciju poslovanja. - Marc DaCosta, suosnivač, Enigma, čiji softver pomaže korisnicima da zamijete skrivene činjenice i povezanosti u, najčešće, neurednom svemiru javnih podataka. - David „Doc“ Searls, autor, The Intention Economy; koautor, The Cluetrain Manifesto, osnivač Projekta VRM u harvardskom Berkman Centru te autoritet u svijetu osobnih i javnih podataka.”

“Imali smo priliku upoznati i nekoliko grupa koje pomažu pri organizaciji aktivističkog pokreta te korisnike koji organiziraju ne-korporacijske sudionike, uključujući mnoge aktiviste, studente i „štrebere“ koji ove podatke koriste za izradu korisnih alata.”

Događaj je privukao i predstavnike DataKind-a, koji povezuje vrhunske znanstvenike i eksperte s organizacijama koje se bave društvenim promjenama, kako bi im pomogli da vizualiziraju i shvate podatke; NYC Open Data Meetup Group-a, koji pomažu pri vizualizaciji javnih otvorenih podataka te provode radionice i razgovore, te BetaNYC-a, dijela Code of America Brigade programa koji, oko platformi lokalnih vlada i društvenog rada, mobilizira volontere zainteresirane za građanska pitanja. Kada vlada objavi podatke, stvara se moćan ekonomski ciklus koji kompanijama omogućava prednost u pogledu rješenja za stvaranje radnih mjesta, dovodi do inovacija te poboljšava živote ljudi. Kako je Doc Searls istaknuo okupljenoj masi, otvoreni podaci su poput Interneta. Još jedan primjer inovacije pri čemu je vlada „vođa čopora“. Baš kao i Internet kojeg glavni informatički upravitelji (CIOs) nisu htjeli na računalima desetljeće ranije, ubrzo će i kompanije ne samo koristiti vladine podatke, već i uvidjeti vrijednost otvaranja i dijeljenja podataka koje prikupe od svojih klijenata.

GovLab-ov Open Data 500, pod vodstvom Joela Gurina je prva opsežna studija o kompanijama SAD-a koje koriste otvorene vladine podatke kako bi razvile nove proizvode i usluge. Studija će identificirati, opisati i analizirati tvrtke koje u svom poslovanju koriste otvorene vladine podatke. Na taj način bit će lakše napraviti pregled suvremenog korištenja otvorenih podataka, a nadamo se i potaknuti još upotreba istih.

Da budemo jasni, otvoreni podaci nisu veliki podaci. Veliki podaci su goleme kolekcije podataka koje se u velikim količinama, kao nusprodukt, izbacuju svaki puta kada koristimo svoje mobilne telefone, pretražujemo Google ili platimo kreditnom karticom. U posljednjih nekoliko mjeseci, bilo je prigovora na načine na koje se NSA (Nacionalna agencija za sigurnost) „direktno priključuje“ na izvore podataka i za vlastite svrhe prekopava te opsežne kolekcije nagomilanih podataka o ljudskom ponašanju.

(Velike podatke tvrtke mogu dubinski istraživati i na nametljive načine, iako su prigovori u ovom slučaju rijeđi.) Veliki podaci su ono što nam se događa, ili kako Joel tvrdi, „problem kojim se treba pozabaviti“. Žrtve smo nadziranja i pasivni sudionici u priči o velikim podacima.

No, otvoreni podaci su „podaci s misijom“ za postizanje dobra. U Open Data Now, učimo o pragmatičnim, pozitivnim i svrsishodnim stvarima koje moramo činiti s otvorenim podacima kako bi poboljšali svoje živote i stvorili svijet koji je, kako nas Gurin opominje, „pošteniji i bogatiji“.

Hvala volonterima inicijative Programiraj za Hrvatsku za prijevod (T.Š), lekturu i jezičnu redakturu.

Izvor: http://thegovlab.org/what-do-we-want-open-data-when-do-we-want-it-now-the-govlab-launched-open-data-now-book/