Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) u Engleskoj i The GovLab Sveučilišta u New Yorku zajedno su stvorili nacrt – Doba otvorenih podataka u zdravstvu i socijalnoj skrbi – kako bi se ubrzao proces korištenja otvorenih podataka u postavkama zdravstvene zaštite.
Nacrt predlaže načine koji omogućavaju raspravu o tome kako sustav zdravstva i skrbi može povećati utjecaj dijeljenja otvorenih podataka uspostavljanjem prioriteta i jasnih načina mjerenja pogodnosti.
Pixabay License
Osnovica: Ujedinjeno kraljevstvo već je globalno poznati vođa u korištenju podataka s ciljem unapređenja isporuke zdravstva i socijalne skrbi. Posljednjih godina, Nacionalni zdravstveni sustav u Engleskoj aktivno radi na otvorenom pristupu velikim repozitorijima informacija korištenih u svojim agencijama i odijelima. Nacionalni zdravstveni sustav u Engleskoj prepoznaje ogromni potencijal, ako su dane odgovarajuće zaštitne mjere, omogućavanja pristupa tih anonimnih sakupljenih podataka pacijentima, građanima i znanstvenicima.
Vrijednost otvorenih podataka: Nacrt predlaže okvir za ocjenu potencijala otvorenih podataka u:
smatranju organizacija i usluga zdravstvene zaštite odgovornima za ishode liječenja
omogućavanju pacijentima donošenje informiranih odluka iz reda dostupnih zdravstvenih opcija
poboljšanju učinkovitosti i ekonomičnosti isporuke zdravstvene zaštite
poboljšanju ishoda liječenja
edukaciji bolesnika i njihovih obitelji te poticanju razumijevanja zdravstvenih ustanova
poticanju novih zdravstvenih tvrtki i inovacija.
Potreba za dokazima: Sa svrhom priznavanja potencijala otvorenih podataka postoji hitna potreba za daljnja istraživanja i djelotvorne dokaze za vođenje investicija i prioriteta. Ovaj nacrt predstavlja okvir za razgovor o tome kako Nacionalni zdravstveni sustav u Engleskoj može razviti program na temelju dokaza koji bi vodio investicije i daljnja istraživanja u smjeru pogodnosti otvorenih podataka.
Pixabay License
Područja fokusa: Specifična pitanja na koja nacrt može odgovoriti:
Koje vrste dokaza možemo skupiti kako bi se izmjerio učinak otvorenih podataka?
-Koje metodologije su najučinkovitije za prikupljanje djelotvornih dokaza?
Kako možemo koristiti dokaze da bismo razlikovali i odredili prioritete među različitim inicijativama otvorenih podataka?
Koji su koraci potrebni za stvaranje okruženja u kojem se podaci koriste za stalno stvaranje informacija i učenja?
Programi koji traju i pružaju pravu vrijednost mogu početi iz korijena zanimljive nove ideje, ali dobe snagu i izdržljivost samo kad su doista utemelji i prilagođeni dokazima. Cilj ovog novog nacrta je pomoći dizajnirati takve dugoročne i uistinu vrijedne programe.
Za dodatne informacije o izvješću, molimo kontaktirajte:
Alan Kantrow, glavni direktor za komunikacije, upravljanje Lab @ NYU (781 475 8844)
Stefaan Verhulst, suosnivač i glavni direktor za istraživanje i razvoj, upravljanje Lab @ NYU
Mi potičemo raspravu i dodatne uvide zainteresiranih čitatelja. Pozdravljamo primjedbe i prijedloge na forumu, te se radujemo njihovom uključenju u naknadnoj verziji izvješća.
Ako radite u agenciji ili dizajnerskoj tvrtci, najvjerojatnije većinu vremena provedete radeći na projektima za vaše klijente. Nakon mjeseci napornog rada da biste udovoljili zahtjevima vaših klijenata, posao može postati pomalo monoton. U tom trenutku, u redu je postati malo sebičan i zapitati se: „Kada smo posljednji put učinili nešto za sebe?“.
Stvarno. Kada je posljednji put bila izrečena ideja koja je zainteresirala svakoga u blizini? Kada vas je posljednji put privukla ideja o dodatnom projektu? Ako se ne možete prisjetiti kada se to posljednji put desilo ili, još gore, nikad niste bili dio nekog dodatnog projekta u tvrtci… pa, možda imate mali problem.
Odmaknite se i promotrite portfelj vaše tvrtke. Sadrži li samo posao za klijente ili ima i vaših proizvoda u kolekciji? Normalno je imati nekoliko projekata klijenata i možda jedan ili dva eksperimentalna interna komada. Međutim, samo posao i niti malo zabave, tvrtku može pretvoriti u dosadno mjesto za rad.
Photo by rawpixel.com from Pexels
Kada vas je posljednji put pomisao na dodatni projekt oduševila?
Papirnate salvete
Teehan+Lax ima ImageSpark. SimpleBits ima Dribbble. Fantasy Interactive ima Kontain. Što ima vaša tvrtka? Sigurno su ideje za usluge i aplikacije poput ovih prošle kroz kolektivnu svijest vaše tvrtke. Jesu li bile zapisane na salvetu i istog trena zaboravljene? Je li nekad postojao veliki žar, ali je gurnut u drugi plan? Je li Vrijeme došlo, udarilo vas posred lica i podsjetilo na već prekrcan raspored?
Ako vas ovo posljednje pitanje jako pogađa, ne brinite. Možete Vremenu vratiti udarac. Bilo koja ideja, zapisana i s iskrenim entuzijazmom raspravljena u vašem timu, vrijedna je toga – bez obzira koliko ludo zvuči. Ono što je zapravo smiješno, pokušaj je guranja još jednog velikog projekta u već tijesan raspored. Uz mnogo posla s klijentima, može biti previše i preteško pokrenuti bilo što drugo. Ne dopustite da vas to zaustavi.
Što je hakerska večer?
„Hakerska večer“ je vrijeme za eksperimentiranje, ali s grupom istomišljenika ili suradnika. Izaberite jednu večer u tjednu i ostanite duže. U tom dodatnom vremenu, organizirajte se i isplanirajte pokretanje vašeg hobi projekta. Čak i jedan sat nakon radnog vremena može biti vrlo produktivan. Dva sata poslije posla dovoljno je da osigurate osnovni plan i početak nečeg posebnog. Tri sata… pa, već ste shvatili. Što više vremena posvetite dodatnom projektu, više možete postići. Stvar je u tome da vrijeme možete naći izvan posla, ali pod okriljem radnog mjesta. Smislite dobru ideju i provedite je s kolegama unutar vremena koje ste izdvojili za vašu ideju. Bam.
Osobno, imao sam priliku sudjelovati u takvom događaju. Svakog četvrtka navečer, nekolicina kolega i ja, ostajemo poslije pet kako bismo izgradili naš mali dodatni projekt. Koliko dugo ostajemo? Ovisi o rasporedu. Da, napravili smo raspored za stvari izvan našeg redovnog rasporeda. Vjerujte mi, organizirano je. Svaka osoba ima zadatak i on ili ona se mora držati rasporeda kako bi ovaj projekt bio uspješan.
Photo by rawpixel.com from Pexels
Stvarno? Još jedan raspored?
Hobiji (kao izrada modela brodova) su izvrstan način da vam prođe vrijeme. Započnete ih kada želite i završite kada želite, ležerno sastavljajući dijelove s vremena na vrijeme, kada to uspijete uklopiti u svoj dan.
Hobi projekti funkcioniraju nešto drugačije ukoliko ih shvaćate ozbiljno. Naravno, možete nekoliko sati tjedno provesti radeći na „sljedećoj velikoj ideji“, ali ako ne postoji raspored, velike su šanse da nećete ništa napraviti. Još je gore kada objavite vašu veliku ideju suradnicima. „Hej! Vozit ću se na kosilici preko cijelog kontinenta!“
Vjerovali ili ne, istraživanja su pokazala da vas objavljivanje vaših ciljeva zapravo čini manje motiviranima da ih ustvari i postignete. Onog trenutka kad objavite cilj, vaš mozak ga registrira kao da je ostvaren, nakon čega motivacija počinje slabiti. Ovo se, naravno, odnosi na rad na vlastitim projektima i može se izbjeći radom u grupi.
Ako vrijeme planirate zajedno s drugima, bit ćete jače motivirani da zadatak koji je pred vama završite na vrijeme. Uvijek će se naći netko tko će vas zadržati na zadatku i vjerojatnije je da ćete napredovati kada svi rade na postizanju jednog cilja.
Istraživanja provođena od 1933. pokazuju da je manje vjerojatno da će svoje namjere ostvariti ljudi koji o njima govore.
Objavljivanje svojih planova zadovoljava doživljaj sebe, taman toliko koliko je dovoljno da budete manje motivirani za odraditi potreban težak posao.
W. Mahler je 1933. otkrila da, ako osoba najavi rješavanje problema i dobije priznanje, u mozgu to postaje „društvena stvarnost“, čak i ako rješenje zapravo nije ostvareno.
Profesor psihologije Peter Gollwitzer, sa Sveučilištu u New Yorku, proučava ovo još od njegove knjige “Symbolic Self-Completion” iz 1982., a nedavno je objavio rezultate novijih testiranja u članku: „Kada namjere postanu javne: proširuje li društvena stvarnost jaz između namjera i ponašanja?“. Četiri različita testa na 63 osobe pokazala su da će osobe koje su namjere zadržale za sebe, vjerojatnije te namjere ostvariti, za razliku od osoba koje su ih javno obznanile i dobile priznanje.
—
Napisao: Derek Sivers
Bonus
Nekoliko stvari proizlazi iz ovakvog načina provođenja grupnog rada.
PRIJE SVEGA, VAŠOJ MAŠTI PRUŽATE TRENING
U mnogim slučajevima, obavljanje posla isključivo za klijente, može uzrokovati stagnaciju unutar vaše organizacije. Sastanci za razmjenu ideja mogu (i trebaju) se održavati, ali ne dešavaju se radi vaših ideja. Ideja može biti klijentova, a to ne mora biti poticajno kao plan koji pokušavate ostvariti.
HAKERSKE VEČERI OMOGUĆUJU DA PRONAĐETE IDEJU I SLOBODNO JE RAZVIJETE
Drugo, uspješne ideje mogu se razviti u nešto vrlo popularno među internetskim masama. Vaša ideja može biti sljedeći Twitter ili neka druga društvena mreža. Vaša ideja može biti kako mljevenu kavu ispaliti iz topa, ravno pred vrata klijenta, s iznimnom preciznošću. Tko zna? Ne može se postići nešto bez da se pokuša, je li tako?
HAKERSKE VEČERI MOGU POMOĆI DA SE VAŠE IME PROČUJE
Na kraju, to može biti prekretnica za vašu tvrtku. Model dobiti može se promijeniti od dizajnerske kuće koja radi za klijente do tvrtke koja većinu dobiti ostvaruje od usluga koje pruža. Na primjer, EllisLab naplaćuje ExpressionEngine, a istodobno ostatak vremena provodi eksperimentirajući i usavršavajući druge projekte kao što je CodeIgnitor jer si mogu priuštiti vrijeme za to. MK12, agencija za pokretnu grafiku, pauzirala je cijelu godinu od rada za klijente da bi proizveli vlastiti interni projekt, film naziva History of America.
Oba primjera pokazuju da je moguće posvetiti više vremena osobnom eksperimentiranju i inovaciji.
HAKERSKE VEČERI MOGU ZAPOČETI NOVO POGLAVLJE U NAPRETKU VAŠE TVRTKE
Sve su ovo najbolji scenariji i moguće je da svatko uspije. Vaša „sljedeća velika ideja“ može i propasti. Može propasti strašno. Ipak, ova mogućnost ne bi trebala biti razlog koji će vas obeshrabriti u nastojanju da inovirate i unaprijedite sebe i svoju tvrtku.
Dakle, ako se hrabrost i inovacije mogu ojačati unutar vašeg tima, dajte šansu Hakerskoj večeri.
Danas na Open Data Day 2018 datathonu smo dovršili prvu inačicu vizualizacije putnih troškova ministara s dostupnim podacima: putni-troskovi.codeforcroatia.org
Od početka mandata do kraja kolovoza premijer Andrej Plenković bio je na ukupno 72 službena puta, od kojih je 49 bilo u zemlji, a 23 u inozemstvu. Ukupno je za potrebe dnevnica i karata za komercijalne letove za premijera i pratnju na 21 putovanju (uglavnom u inozemstvo) potrošeno nešto više od 58 tisuća kuna, dok su preostala putovanja bez putnih troškova u razdjelu Vlade.
