Rasprava o izmjenama i dopunama ZPPI-ja

Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji i partnerstvu građana, organizacija civilnog društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama.

Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.

###Uključite se u internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koje traje do 29. ožujka 2015. godine, a Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva uprave.
Gong.hr

Ovim zakonom uređuje se i propisuje način na koji ćemo, mi - građani, moći pristupiti podacima tijela javne vlasti (informacija o javnom prijevozu, informacije o javnim registrima i bazama podataka i sl), te su stoga naši komentari potrebni kako ne bi došlo do zatvaranja pristupu informacijama.

Komentirajte ovdje i javite nam ako želite poslati vaše komentare grupno s nama. Što više komentara na izmjene zakona od više građana je bolje!

Na sljedećem linku možete pogledati spojene promjene i nepromjenjen dio Zakona tvoreći jednu cjelinu za lakše pregledavanje.

Evo mojih mišljenja:

Članak 5, točka 5.
Predlaže se izmjena riječi “napisani” u “rukom napisani” ili “rukopis”.
Predlaže se izmjena riječi “snimljeni” na dva pojma: “fotografski zapis” i “video zapis”.
Nakon riječi “elektronički” dodati zarez i riječ “računalni”.
Predlaže se izmjena iz “ili neki drugi zapis” u “ili neki drugi fizički ili digitalni zapis”.
Predlaže se izmjena iz “kojeg je tijelo izradilo samo ili” u “koja je nastala radom državnog službenika ili je u vlasništvu tijela javne vlasti ili njegovih službenika, djelatnika ili zastupnika, a kojeg su izradili sami ili”, odnosno alternativa “koja je nastala radom službenika tijela javne vlasti ili je u vlasništvu tijela javne vlasti ili njegovih službenika, djelatnika ili zastupnika, a kojeg su izradili sami ili”.

Članak 5, točka 6.
Predlaže se nakon “Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihovog djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.” dodati “Ponovno uporabljive informacije biti će dostupne i u otvorenom obliku, korištenjem otvorenog standarda kada god je to moguće i u računalno čitljivom obliku, te će sadržavati metapodatke koji ih opisuju.” zato jer da bi informacija bila ponovno uporabljiva ona bi trebala biti dijeljena u navedenim oblicima.

Članak 5, točka 10.
Predlaže se izmjena definicije “računalno čitljivog oblika” iz “Računalno čitljiv oblik je oblik datoteke strukturiran tako da ga programska aplikacija može samostalno i lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne podatke i njihovu unutarnju strukturu” u “Računalno čitljiv oblik je oblik datoteke strukturiran tako da ga programska aplikacija može samostalno i lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne podatke i njihovu unutarnju strukturu za daljnju računalnu obradu”
Moli se izdavanje preporuke za detaljnije specificiranje ove definicije: Računalno čitljiv oblik je standardni računalni jezik (ne hrvatski jezik) koji može biti automatski pročitan u internetskom pregledniku ili računalnom sustavu (npr. XML). Tradicionalni računalni dokument za obradu teksta, hipertekst dokument za prezentacju internetskog sadržaja (npr. HTML) i prenosivi oblik dokumenta (npr. PDF) su lako čitljivi ljudima ali tipično ih je teško računalno obrađivati. Drugi oblici poput proširenog jezika za označavanje podataka (XML), JSON, ili tablični podaci sa opisnim prvim redom mogu biti sačuvani u obliku s vrijednostima odvojenim zarezom (CSV) su računalno lako obradivi oblici. Moguće je kreiranje tradicionalnih računalnih dokumenata za obradu teksta i drugih računalno čitljivih oblika ali ti dokumenti tada moraju uključivati napredne opisne elemente u svojoj strukturi.

Članak 5, točka 11.
Predlaže se promjena iz “Otvoreni oblik je oblik datoteke koji je neovisan o korištenoj platformi i dostupan javnosti bez ograničenja koja bi priječila ponovnu uporabu” u “Otvoreni oblik je oblik datoteke koji je neovisan o korištenoj platformi i dostupan javnosti pod slobodnim uvjetima korištenja bez ograničenja koja bi priječila ponovnu uporabu”.
Moli se za izdavanje preporuke s detaljnijim primjerima otvorenih oblika.

Članak 5, točka 14.
Nakon točke 14. moli se dodavanje definicije “lako pretraživog oblika” jer je jako često spominje u zakonu. Predlaže se definicija “Lako pretraživ oblik je digitalno dostupna informacija koje je objavljena na internetu u obliku koji omogućuje ljudima pristup informaciji putem računala. Lako pretraživ oblik ne uvodi zabrane da računalo može pronaći informaciju na internetu.” Ovime zadnjim mislim na web crawlere koje koriste internetske tražilice za indeksiranje internetskog sadržaja. Kada datoteka sadrži definiranu zabranu “crawlanja” tada tu informaciju neće biti moguće pronaći korištenjem konvencionalnih internetskih tražilica.
Nakon točke 14. potrebno je dodati definiciju termina “otvoreni podaci”: “Otvoreni podaci su informacije koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili ekonomska korist. Otvoreni podaci su dostupni putem interneta po cijeni ne većoj od troška reproduciranja, bez ograničenja baziranih na korisnikove namjere ili namjene. Dostupni su u digitalnom, računalno čitljivom obliku koje je moguće povezivati s drugim podacima korištenjem jedinstvenih identifikatora. Slobodni su za korištenje i ponovno korištenje unutar uvjeta korištenja bez ograničenja.”

Članak 5, točka 15.
Nakon točke 15. potrebno je dodati definiciju “Službenika za informiranje” gdje se navodi i tko je to.
Nakon točke 15. dodati definiciju javnog službenika/namještenika. Samim time što je javni službenik, mora znati da su njegovi podaci poput imena i prezime, službene email adrese, službenog telefona i ostalih službenih stvari danih pod službenom dužnosti javna stvari i mogu biti dio upita na pristup informacijama.

Članak 10, stavka 1.
Moje je mišljenje da u “Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u računalno čitljivom obliku objaviti” termin “lako pretraživ način” nije dovoljno dobro objašnjen te je ostavljen na slobodnu interpretaciju pojedinca.
Predlaže se izmjena u “Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način, u računalno čitljivom obliku i otvorenom obliku uz korištenje metapodataka za opisivanje informacija objaviti”.

Članak 13.
Nedostaje informacija ili referenciranje na postojeću obvezu službenika za informiranje o dostavljanju urudžbenog broja podnositelju zahtjeva. Podnositelju zahtjeva vrlo je važno da zna kada službenik zaprimi njegov zahtjev kako bi znao da je njegov zahtjev zaprimljen i u postupku. U praksi često nema odgovora po zaprimanju.
Dodati: “Službenik za informiranje treba (sukladno članku 75. Zakona o upravnom postupku) po primitku zahtjeva za pristup informacijama ili ponovne upotrebe obavijestiti podnositelja o načinu na koji se vodi njegov zahtjev/predmet - te poslati informaciju o broju pod kojim se vodi zahtjev.”

Članak 19, stavka 3.
Predlaže se dodati obavezu tijela javne vlasti da pravovremeno obavijesti podnositelja zahtjeva o točnom trošku za provođenje njegovog zahtjeva.
Predlaže se dodavanje mogućnosti izuzeća plaćanja (odnosno bez naplate) za koji zahtjevatelj mora razumno dokazati da je otvaranje informacije od javnog interesa a to znači da može značajno doprinijeti o shvaćanju rada i aktivnosti koje provodi tijelo javne vlasti.

Članak 23, stavka 1.
točka 5 kaže “kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, sukladno članku 1. stavku 4. i 5. ovog Zakona.” u praksi podnositelj zahtjeva nikada ne zaprimi informaciju kolika količina informacija je suzdržana odnosno nije pružena.
Predlaže se dodavanje nove točke koja definira davanje informacije o količini suzdržanih informacija: “zaprimljeni odgovor tijela javne vlasti uključuje procjenu koliko je informacija suzdržano ukoliko je neka informacija suzdržana (nije otvorena) i pruža informaciju ako koja stranica nedostaje radi izuzetaka prema ZPPI (npr. osobne informacije). Navesti i zakon prema kojem su napravljeni izuzetci (zakon, članak i točka prema kojem je izuzeta određena informacija).”

Članak 23, stavka 5, točka 5.
Moje je mišljenje da točka 5. ostavlja suvišan prostor za subjektivnu procjenu “zloubotrebe” prava na pristup informacijama službeniku za informiranje, te bi učestale upite za istim informacijama trebalo riješiti proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili portalu otvorenih podataka.

Članak 27, stavka 2.
Na kraju stavke 2. dodati “Osim u slucajevima informacija koje su propisane za proaktivnu objavu (clanak 28. ovog zakona)” ili “…izuzev propisanih informacija u članku 28…”.

Članak 28, stavka 1.
Moje je mišljenje da “kad god je to moguće” ostavlja preveliki prostor za subjektivnu procjenu, te se stoga moli promjenu iz “kad god je to moguće” u “dužna su kada god raspolažu skupovima podataka u digitalnom obliku a ti podaci su od velike važnosti za građane”.

Jesi li i ti slao komentare na nacrt Zakona? Podijeli sa svima ovdje svoje komentare.

Stigli su odgovori na zaprimljene kometare!

Na ovom linku je objavljeno Izvješće o provedenom savjetovanju te očitovanje Ministarstva uprave o prihvaćanju odnosno neprihvaćanju pristiglih primjedbi.

Ministarstvo uprave objavilo je objedinjene primjedbe zaprimljene od strane predstavnika zainteresirane javnosti, gdje je sudjelovalo 14 osoba, koji su dostavili primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama putem održanog internetskog savjetovanja provedenog u razdoblju od 28. veljače 2015. do 29. ožujka 2015. godine, te očitovanja o prihvaćanju/neprihvaćanju istih:

  • Prihvaća se - 13 primjedbi
  • Ne prihvaća se - 46 primjedbi
  • Djelomično se prihvaća - 3 primjedbe
  • Bez promjene - 8 primjedbi