Biciklističke nesreće - prikupljanje podataka

Open Projects
1

Prikupljanje podataka o biciklističkim nesrećama u Hrvatskoj, analiza i vizualizacija

Radni naziv tijekom Open Data Day - Dan otvorenih podataka Hrvatska datathona: “Biciklističke nesreće”

Analiza i sinteza dostupnih statističkih podataka MUP-a, policijskih dnevnih izvještaja i novinske crne kronike u medijima za rekonstrukciju okolnosti i uzroka biciklističkih nesreća sa stradalima

Uvod

Prethodnim upitom Udruge “Sindikat biciklista” temeljem ZPPI-ja na raspolaganju su nam tri policijske baze sa statističkim zapisima nesreća (opis vozila, opis nesreća, opis sudionika) u razdoblju 2012-2014. Ti statistički zapisi uopće ne predviđaju kategoriju i ne sadrže podatke o korištenju svjetala niti reflektirajuće odjeće vozača bicikala. MUP za 2017. godinu najavljuje postroženje zakonskih obaveza vozača bicikala na temu svjetala i reflektirajuće odjeće, a da prethodno godinama uopće ne prikuplja relevantne podatke o stupnju vidljivosti vozača bicikala u prometnim nesrećama, pa ne može niti pratiti utjecaj (ne)osvijetljenosti vozača bicikala na učestalost i težinu posljedica nesreća. Prema istraživanju (terenskom brojanju) koje je proveo Sindikat biciklista, oko 50% biciklista u Zagrebu nema nikakvo svjetlo na biciklu noću, što je vrlo nizak postotak provedbe postojećih zakonskih obaveza.

Ideja je napraviti scraper koji prikuplja sve dnevne vijesti o nesrećama koje uključuju bicikle sa web-stranica svih policijskih uprava RH u razdoblju pojedine godine za koju imamo statističke podatke. Dnevne vijesti koje policija objavljuje o pojedinoj nesreći ponekad uključuju informacije o korištenju svjetla ili reflektirajuće odjeće. Postojeći statistički datasetovi dobiveni od policije stoga bi se mogli ručno dopuniti tim novim podacima temeljem kvalitativne analize sadržaja dnevnih policijskih izvješća. U drugom koraku moglo bi se te podatke dopuniti i temeljem screjpanih članaka crne kronike lokalnih i regionalnih novina koje ponekad objavljuju detaljnije izvještaje nego policija.

Analizom novih dopunjenih datasetova moglo bi se iščitati koliki udio noćnih nesreća se dogodio zbog nedovoljne vidljivosti vozača bicikala odnosno zbog nedovoljnog stupnja provođenja postojećih zakonskih obaveza. Ako bi se pokazalo da se velik dio noćnih nesreća događa unatoč urednoj osvijetljenosti, to bi opravdalo namjere MUP-a da postroži zakonske obaveze.

Relevantnost projekta

Zakon o sigurnosti prometa na cestama - članak 113:

“Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.”

Međutim, izrazito je problematičan nedostatak statistike koja prati provedbu zakona.

MUP-ovi podaci o nesrećama u svojim zapisnicima o nesrećama nemaju stavke za evidentiranje podataka:

a) o korištenju svjetala kod biciklista niti
b) o reflektirajućoj odjeći.

Ciljevi

  1. Utvrditi udio nesreća koje se događaju noću i u vrijeme smanjene vidljivosti (analiza postojećeg statističkog dataseta 2012-2014)

  2. Utvrditi koliko “noćnih nesreća” se dogodi zbog ili unatoč (ne)vidljivosti (analiza dopunjenog dataseta temeljem screjpanih policijskih web izvještaja)

Kontekst

  • MUP 2008. godine uvodi obavezu korištenja reflektirajućih prsluka / odjeće za vozače bicikala na javnim cestama izvan naselja (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_67_2224.html)
  • MUP 2011. izbacuje riječi “izvan naselja” (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama)
  • MUP u 2017. neslužbeno najavljuje novo postroženje zakona
  • U međuvremenu MUP/policija niti na koji način ne prate provedbu i učinke otprije postojećih odredbi o obavezi korištenja svjetala na biciklu (aktivna osvijetljenost) niti o novim obavezama korištenja reflektirajuće odjeće (pasivna osvijetljenost)
  • Za usporedbu: Policija u “Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa” ima postavljen cilj da se učestalost korištenja pojasa u vozilima digne na 98%, kao i korištenje kaciga na motorima (cilj: 98%), da se poštivanje ograničenja brzine ostvari u barem 90% slučajeva…
  • Istovremeno: svega ~50% biciklista u ZG nosi bilo kakva svjetla (izvor: istraživanje Sindikata biciklista u 2015. i 2016.)
  • Povećanje postotka korištenja svjetala (primarni izvor vidljivosti) policiji uopće nije na radaru? U Nacionalnom programu se svjetla na biciklima ne spominju.
  • Ključno pitanje: Na temelju kojih podataka i dokaza se uvode sve strože zakonske obaveze za građane koji voze bicikl, a ne prati se niti provedba ranije postojećih obaveza? Zašto se ne prati koliko ti propisi utječu na statistike prometnih nesreća?

Opseg projekta

Godišnje se zabilježi cca 1500 nesreća s biciklistima, a prema 10-godišnjem pregledu pogine ih u prosjeku 30-ak godišnje (izvor - policijski Bilteni o sigurnosti cestovnog prometa).

Nećemo ciljati rekonstrukciju svih 1500 nesreća godišnje, nego one s poginulima (30-ak). Ako se pokaže da nam dobro ide, možemo proširiti cilj na nesreće s teško stradalima (cca 300-400 godišnje).

Kako možeš pridonijeti

Koraci:

  1. screjpati podatke o bic. nesrećama s portala svih policijskih uprava (Update: NAPRAVLJENO! za razdoblje 2009-2016)

  2. analiza sadržaja screjpanih vijesti za pojedinu godinu (pokušati izvući podatke o osvijetljenosti, vidjeti ima li kakvih znakovitih i zanimljivih pravilnosti u tim vijestima… UPDATE: primjer kodiranja vijesti za 2016)

3)screjpati podatke iz crne kronike regionalnih novina

  1. dopuniti policijski statistički dataset novim kategorijama za noćnu osvijetljenost, s naglaskom na smrtne slučajeve (izvori podataka o osvijetljenosti: policijski narativni izvještaji, crne kronike)

  2. vizualizirati podatke, a radni prioritet su:

  • udio nesreća noću i u uvjetima smanjene vidljivosti
  • korištenje svjetala
  • korištenje prsluka
  • vremenske okolnosti (kiša, led…)
  • urbane/ruralne nesreće
  • vrsta ceste

Očekivana procedura za scrapera:

  1. Zadamo krovnu stranicu,
    npr. vijesti zagrebačke policije za 2014. godinu ili vijesti krapinsko-zagorske policijske uprave za 2013. godinu i tako dalje.

  2. Alat ulazi u svaki mjesec, pa otvara svaki dan u mjesecu

  3. Otvara svaku vijest u svakom danu u mjesecu

  4. Pretražuje polje za vijest po ključnim riječima (npr. [bicikl*] )

  5. Ako se u tijelu vijesti nađe ključna riječ, uzima cijelu vijest i radi output po kronološkom redu u neki novi fajl

  6. Proof-readeri ručno izbacuju viškove (vijesti o policijskim ciljanim akcijama koje spominju bicikle, krađe bicikala, promociju biciklijada…)

  7. Podaci spremni za kvalitativnu analizu sadržaja i ručno dopunjavanje šifrarnika

Napomena: primarni cilj je proći 2012-2014 godine za sve policijske uprave.

Sekundarno prikupljanje podataka - pretraga crne kronike lokalnih online portala. Sličan princip: pretraži sve vijesti u vremenskom rasponu, a ako se spominje bicikl izvuci vijest u novi fajl. U tom fajlu izdvoji smrtne slučajeve i dopuni statistički dataset ako postoje podaci o osvijetljenosti.

Resursi

  1. Glavni folder sa svim spomenutim i nespomenutim fajlovima.
  2. Dnevni policijski izvještaji (Halo policija primjer 1, primjer 2, primjer 3)
  3. Bilten o sigurnosti cestovnog prometa (višegodišnji pregled)
  4. Georeferencirani MUP-ovi datasetovi o biciklističkim nesrećama za razdoblje 2012-2014 (zapisnici nesreća)
  5. Studentski znanstveni rad koji mapira i analizira iste podatke za razdoblje 2011-2013
  6. Brojanje osvijetljenosti biciklista na zagrebačkim ulicama (SinBic 2015, 2016)
  7. Bolji policijski podaci vodili bi do veće sigurnosti? Primjer diskusije iz USA
  8. Biciklističke nesreće mapirane u NY-u
  9. Vrijeme sumraka
  10. Djelomicno uredjeni podaci o bic. nesrecama (zamjena sifri u glavnim tablicama vrijednostima iz sifrarnika) za razdoblje 2012.-2014.

Popis s linkovima svih PU:
http://www.policija.hr/MainPu.aspx?id=1255

Google Slides prezentacija

Uvod - biljeske - ciljevi, Google Doc

Izvjestaj o Datathon projektu (docx)

Licence i zahvale

Licence: n/a

Zahvale uključenim ljudima na projektu:
Filip Rodik, Dražen Lučanin, Lana Podgoršak, Katarina Diklić, Veljko Kukulj, Ivan Nekić, Igor Magdalenić, Tomislav Nakić-Alfirević, Vladimir Halgota

Arhivirana stranica projekta na Wayback Machine