Pozdrav,
mogu li se prijavljivati napadi vrana na ljude?
Konkretno, na jednom križanju vrana je do sad, uključujući mene, napala još troje ljudi (koliko znamo). Različite službe me samo prosljeđuju okolo.
Ako ništa drugo, bar da se na karti može vidjeti gdje je kritično prolaziti, odnosno koje lokacije treba zaobilaziti.
Ne, PopraviTo nije mjesto za prijavu napada na osobe (bilo od strane druge osobe ili napade životinja). Ovaj post daje detalje oko dozvoljenih vrsta prijava: Primjeri dozvoljenih vrsta prijava na Popravi.to. Ali čitajte do kraja za alternativne upute!
No, razumijem tvoju dvojbu, pa možemo malo brainstormati. Treba razmisliti ustvari o pozadini problema - kako je problem nastao i što se može učiniti da se riješi? Tada bi mogli pronaći i prijaviti uzrok problema i vidjeti ima li neki drugi element koji se može prijaviti na PopraviTo a da bude u skladu s uvjetima korištenja a da se direktno ne prijavljuje napad životinje na osobu per se, već da prijavimo stvar za koju je odgovorna jedinica lokalne samouprave (JLS), Grad Zagreb u ovom slučaju.
U tvom primjeru radi se o napadu divlje životinje na osobu. Jednako kao i u primjeru napada osobe na osobu, gdje je za provedbu Zakona o kaznenim djelima nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova (Policija), treba istražiti tko je nadležan za nadzor divljih životinja.
Neke udruge se bave takvim pitanjima pa je uputno i njima se javiti za savjet. Evo primjera udruge BIOM koji su postavili zahtjev za pravo na pristup informacijama putem portala ImamoPravoZnati, pa ako vas zanima ishod, možete zapratiti zahtjeve:
https://imamopravoznati.org/request/rjesenja_za_protjerivanje_i_sman#outgoing-11203
https://imamopravoznati.org/request/postupanja_za_uklanjanje_gnijezd#outgoing-11204
Još 2015. godine napravio sam prijavu gnjezdilišta vrana u krošnjama na javnim površinama putem moj.zagreb.hr aplikacije, no moja prijava je kasnije obrisana iz sustava jer nije u skladu s njihovim uvjetima korištenja. Na njihovim stranicama nije jasno sam opisan opseg prijava koje zaprimaju, a čak i da je prijava neprimjerena, trebali bi mi dati pristup do materijala koje sam uplodao. No, Grad Zagreb je sve obrisao i ostao bez fotografija koje sam napravio jer sam fotografirao direktno putem njihove aplikacije. Kasnije sam na moje proteste dobio odgovor Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo kako slijedi:
Poštovani,
možemo Vas obavijestiti da je temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 13. ožujka 2014, moguća rezidba vršnih djelova krošanja drveća unutar urbane sredine grada Zagreba u svrhu spriječavanja gradnje gnijezda ptica iz porodice vrana (Corvidae), u vremenskom periodu od 1. rujna 2014 do 28. veljače 2015. Po procjeni opravdanosti i mogućnosti Zagrebački holding, podružnica „Zrinjevac“ provodi rezidbu vršnih djelova krošanja drveća u razumnom roku, sukladno agrotehničkim uvjetima.
Razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima je siguran i konstantan izvor hrane.Stoga apeliramo u svakoj prigodi na građane i predstavnike stanara na lokacijama gdje su vrane aktivne, da se okoliš oko stambenih objekata odrzava čistim i ne bacaju otpadci hrane, te da se kuhinjski otpad odlaže za na to predviđena mjesta.
Ptice- vrane napadaju ljude iznimno u situaciji kad brane ispalog ptića iz gnijezda , da bi isto izbjegli ili spriječili dovoljno je ne približavati se lokaciji s ispalim ptićem, te potom pozvati službu Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec (tel/fax: 01 / 2008-354; Fax : 01 / 2063-998), čiji će djelatnici žurno doći na navedenu lokaciju i zbrinuti ispalog ptića.
S poštovanjem,
Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo
Nikica Petrinec
IMHO, problem napadanja nastaje jer ima previše vrana pa se ne boje ljudi. Sada kada nema puno lišća u krošnjama drveća viđamo gusta gnjezda na pojedinim stablima na javnim površinama. Sukladno odgovoru gradskog ureda, zaštite okoliša i prirode Ministarstvo je odobrilo JLS-u da u određeno doba godine smiju kresati grane u krošnjama gdje se pojavljuje mnoštvo gnjezda ne bi li sljedeće godine obeshrabrili vrane da grade gnjezda na istim krošnjama - dakle rješenje je prijaviti takva gnjezdišta komunalnom redaru Grada Zagreba, a oni će kada dodje vrijeme za to, naložiti Zrinjevcu da provedu rezidbu grana u krošnji ne bi li smanjili zadržavanje vrana u gradu.
To nije jedino rješenje, ali je rješenje koje mogu ponuditi za PopraviTo. Druga opcija koja se može provoditi neovisno od portala PopraviTo je napraviti odvojen projekt vizualizacije na karti sa žarišnim točkama gdje se događaju učestali napadi vrana na ljude. Ako ima dovoljno zainteresiranih i ako ima neki kolega koji bi htio upravljati projektom izrade karte učestalih napada vrana na ljude, Code for Croatia bi svakako podržao takav projekt!
Što možemo napraviti putem PopraviTo?
Svi zainteresirani mogu napraviti akciju u svom kvartu:
Kada po danu šećete gradom, posebice u proljeće i jesen kada se vide gole grane u krošnjama drveća na javnim površinama, pregledavajte ih da li vidite krošnje s mnogo gnjezda. Ako da, fotografirajte krošnju, prijavite gnjezdište vrana u krošnjama i putem Popravi.to zatražite da ih grad sanira – pošaljite prijavu u kategoriji Zelena površina (trenutno u beta fazi testiranja dok nemamo sve kategorije, možete koristiti kategoriju Ostalo).
Grad Zagreb je objavio informacije i upute vezane uz napade vrana na ljude:
Biom je objavio članak na temu vrana:
Preokret u pristupu vranama – civilizacijski iskorak Zagreba